Poslovne vesti - Hrvatska

HNB: ukupni krediti 265,6 milijardi kuna

Prema posljednjim podacima HNB-a, ukupni iznos kredita u rujnu ostao je na gotovo istoj razini kao i u kolovozu, pišu u srijedu analitičari RBA u svojim dnevnim analizama.

Na kraju rujna ukupni su krediti iznosili 265,6 milijardi kuna, što je tek 100.000 kuna (plus 0,04 posto) više nego na kraju kolovoza. Za razliku od kolovoza, tečajna kretanja u rujnu nisu pridonijela rastu kunskog iznosa kredita s obzirom na to da je kuna ojačala za 2,1 posto u odnosu na švicarski franak, a u odnosu na euro je oslabila tek 0,6 posto.

U usporedbi s prošlogodišnjim rujnom, ukupni krediti porasli su za 5,3 posto. Na godišnjoj razini tečajna kretanja i dalje razmjerno snažno utječu na kunski izraz kredita, jer je kuna u odnosu na švicarski franak oslabila 12,2 posto, a u odnosu na euro 1,6 posto. Godišnjem rastu ukupnih kredita doprinijeli su svi sektori, a najviša stopa rasta zabilježena je kod sektora trgovačkih društava. U vrijednosti od 105 milijardi kuna krediti trgovačkim društvima bili su za 8,6 posto viši nego na kraju prošlogodišnjeg rujna. S obzirom na to da su stope rasta kredita poduzećima sve više, kreditiranje tog sektora pokazuje znakove oporavka unatoč rastućoj nelikvidnosti i smanjenoj prodaji na domaćem tržištu. Rast kredita poduzećima dijelom je posljedica Vladinih mjera za potporu kreditiranja poduzeća pogođenih krizom (konkretno modela A), te procesa stagnacije izravnog zaduživanja velikih poduzeća u inozemstvu.

Krediti sektoru stanovništva i dalje bilježe blagi godišnji rast. Na kraju rujna iznosili su 124,8 milijardi kuna, što je 1,7 posto više nego na kraju rujna 2009. U strukturi kredita stanovništvu i dalje su najznačajniji stambeni krediti (55,8 milijardi kuna) koji su porasli 6,5 posto na godišnjoj razini, a čine 44,7 posto ukupnih kredita stanovništvu. Rast stambenih kredita dobrim je dijelom rezultat jačanja švicarskog franka u odnosu na kunu s obzirom na to da je dio stambenih kredita vezan uz franak.

Krediti državi na kraju rujna iznosili su 33,6 milijardi kuna, što je za 6,3 posto više nego lani. Iako krediti državi u ovoj godini praktički stagniraju, njihov udio u ukupnim kreditima od 12,7 posto znatno je veći nego prije početka globalne financijske krize (jesen 2008.) kada je iznosio oko 8 posto. Već potkraj 2008., a posebno u prvoj polovici 2009., inozemno financiranje postalo je teško dostupno i skupo, pa se država okrenula domaćem tržištu istisnuvši tako poduzeća i stanovništvo. I dok se udio poduzeća vratio na razine iz 2008., udio kredita stanovništvu u konstantnom je padu prije svega zbog nepovoljnih kretanja na tržištu rada, te iznosi 47 posto, dok je u listopadu 2008. iznosio 52,2 posto.

S prvim naznakama oporavka gospodarstva očekujemo porast potražnje stanovništva za kratkoročnim nenamjenskim kreditima za osobnu potrošnju. Za povećanje sklonosti k dugoročnim namjenskim kreditima ipak će trebati čvršći dokazi o prevladanoj gospodarskoj krizi. Nadalje, snažniji i dugotrajniji oporavak kreditiranja korporativnog sektora ovisit će o značajnijem oporavku domaće potražnje.